I DA LJUDI, MASNA HRANA NE DEBLJA !!!

I da ljudi, masna hrana ne deblja!!!!

Mislim da bi do sada cijeli svijet  trebao znati da masna hrana ne deblja. No reklame i industrija već vremenima „guraju“  mit o proizvodima sa niskim sadržajem masnoća, potpuno nepotrebno i nekorisno. MASNA HRANA NAS NE DEBLJA-ŠEĆERI DA!!!! 

Kalorije koje pojedemo iz masne hrane ne pretvaraju se direktno u masnoću, kao što nije slučaj i sa prekomjernim uzimanjem proteina i njihovom direktnom ugradnjom u mišiće. Ne te dvije stvari se ne odvijaju  tako jednostavno. Mit o ove dvije teze  neopravdano se „vuće“ već desetljećima i mnogi su upali u tu zamku ishrane sa različitim dijetama koje na kraju su neslavno završile.   

Evo nekoliko znanstvenih činjenica

 Jedući masnoće potiskujete unos ugljikohidrata 

 Znači za potrebe jedne osobe dnevni unos kalorija je recimo 100. Jedući više jednih vrsta nutijenata umanjujete potrebu za drugim nutrijentima. Bez obzira na vaše ciljeve-želja za gubitkom kilograma, želja za većom mišićnom masom ili slično- prvo što morate zadovoljiti je potreba za proteinima, zatim uštimavate masnoće a tek na kraju šećere(ugljikohidrate) ili brojkama 70-protein-20-masnoće-10 šećer(ugljikohidrat)  

Iz perspektive gubljenja težine, zamijenimo li masti sa ugljikohidratima, počinjemo kontolirati cijeli ciklus taloženja i topljenja masnih kiselina.

Probati ću Vam na jednostavan način objasniti  inače vrlo komliciranu biokemiju masnih kiselina i šećera.

Glavnu ulogu ovdje igra inzulin. Inzulin je hormon kojeg luči žlijezda gušterača , a služi za regulaciju šećera u krvi, te metabolizam ugljikohidrata i masti u tijelu. On je transporter koji omogućava glukozi da iz krvi prodre u tjelesne stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo.Inzulin također omogućava da se prekomjerna glukoza sprema u mišićima i u jetri (glikogeneza), te regulira sintezu novoga šećera koji ulazi iz jetre u krvotok (glikogenoliza). 

Kad pojedemo šećer (kolač,kruh,keks,pacivo)i koncentracija glukoze u krvi naraste iznad 100mg/dl, gušterača izluči inzulin, koji višak glukoze “pospremi” u “skladište”. U tijelu postoje tri skladišna mjesta: mišićni glikogen, jetreni glikogen i masno tkivo. Očito je da nam je poželjno da inzulin glukozu pospremi u prva dva navedena depoa. Međutim, inzulin ne mari previše za naše želje, nego jednostavno radi ono za što je programiran. 

Što radi povišeni inzulin:

1.Inzulin zaustavlja  enzim naziva „hormone-sensitiv lipaza“ koji je odgovoran za razgradnju masnog tkiva. Kad taj enzim radi svoju zadaću, masti (trigliceridi) se razgrađuju do slobodnih masnih kiselina, oblika koji možemo iskoristiti u energetske svrhe, dakle potrošiti.

2.Inzulin smanjuje potrošnju masti. Umjesto da se za energiju troše masti, u prisustvu inzulina tijelo prednost daje drugim supstratima, tj. ugljikohidratima. Opet, inzulin samo radi svoju funkciju, a to je rješavanje viška glukoze u krvi.

3.Inzulin potiče sintezu masnih kiselina u jetri, dakle postavlja temelje za izgradnju masnog tkiva. Ta aktivnost inzulina je direktno ovisna o suvišku ugljikohidrata koji ostane nakon što se dio spremi u glikogenske rezerve, a dio odmah potroši kao energija.

4.Inzulin aktivira lipoprotein lipazu.  Dakle, nakon što se masne kiseline sintetiziraju u jetri i budu pretvorene u trigliceride, preuzimaju ih lipoproteini (VLDL) koji su njihovi prijenosnici. U takvom obliku, trigliceridi se ne mogu pohraniti u masno tkivo. Iako cirkuliraju krvotokom, trigliceridi se neće samo tako ugraditi u masno tkivo. I sad, što radi inzulin: aktivira lipoprotein lipazu koja razgrađuje trigliceride ponovo do masnih kiselina te na taj način omogućuje njihovu apsorpciju i spremanje u masne stanice

Da objasnim sada što rade masnoće

Masne kiseline su strukturni dio svake pojedinačne stanice u tijelu. Dakle ne govorimo samo o masnim stanicama, govorimo o SVAKOJ STANICI U TIJELU.

Masnoće su potrebne za pravilnu apsorpciju najvažnijih vitamina u tijelu A,D,E,K. Zanimljivo to su ujedno i vitamini topivi u mastima. Tako na primjer masnoća u žumanjku bogata je vitaminima A i D. Priroda je mislila na naše potrebe, no ako konzumiramo pasterizirano obrano mlijeko sa dodanim sintetičkim D vitaminom ( jer je prirodi izdvojen zajedno sa mastima), nemamo baš velike koristi.

Masnoće su izvor energije, i to ne eruptivne energije kao šećeri, već sporo goruće energije. Dakle jedući masnoće dajete tijelu energiju na korištenje kroz par sati, istodobno odmarate gušteraču, jetru i druge organe koji izrazito burno rade kad jedete šećere.

Masnoće igraju važnu ulogu u upalnim procesima. Neke masnoće uzrokuju upalu u organizmu kad je ona potrebna, druge masnoće gase upale. Bitna je kvaliteta unijetih masnoća.

Neki hormoni nastaju iz masnoća(adipznog tkiva) kao što su: Leptin, Aromataze, TNF alfa,IL-6, Angiotenzin, Adiponektin-povećava osjetljivost stanica na inzulin i pomaže prevenciji dijabetesa tip2, Lipoprotein lipaza

Leptin je hormon koji nastaje direktno iz masnih stanica, i luči se direktno u krvotok. Leptin je „glavni prekidač“ koji mozgu daje informaciju kad smo gladni a kad siti, a djeluje tako što  daje signal mozgu o stanju masnoća u organizmu. Leptin i inzulina su antagonisti, znači da kad jedemo šećer (ugljikohidrat) inzulin je visok a leptin nizak, te mozak ima informaciju da ima malo masnoća u tijelu i tjera vas da jedete još i još, tako dugo dok leptin ne poraste i ne da mozgu signal - e sad je dosta imamo dovoljno masnoće.

Često kod debljih ljudi je zamijećena i vioka koncentracija leptina u krvotoku. Razlog je taj što je dio u mozgu koji je odgovoran za leptin je upaljen. Prvi zadatak kod takvih „pacijenata“ trebao bi biti provjera propusnosti crijeva i test intolerancije na hranu.

 

Vidimo na slici da razgradnjom masnih stanica dobivamo glukozu(šećere u jetri)- gornji kvadratić, a u donjem kvadratu vidimo, da u ostalim tkivima jedan dio masnoće služi za dobivanje energije(Krebsov ciklus). Ova slika je namijenjena onima koji se boje da ne "ostanu" bez ugljikohidrata (šečera).

Zaključimo:

Jedući masniju hranu:

-dulje ostajemo siti, preko mehanizma niski inzulin-visoki leptin

            -zbog nižeg inzulina a višeg glukagona topimo postojeće masno tkivo

            -smanjujemo upalne procese

            -dajemo jetri i gušterači da „dišu“ laganije

            -gubimo na tjelesnoj težini umjereno i polagano

Zdrave masnoće su:

-Svinjska mast

-Goveđi loj

-Guščja,pačja mast

-Maslac

-Kokosova mast

-Maslinovo ulje

-Konopljino ulje

-Bućino ulje

-Goveđi loj

-Guščja,pačja mast

Hrana bogata zdravim masnoćama:

-          Sardine(svježe ili jedite konzervirane)

-          Iznutrice (jetra, srce) od pašnih životinja

-          Jaja (barem 2 kom za doručak svaki dan)

-          Svježe meso ( govedina, junetina)

-          Domače kobasice i špek ( marinirane samo u morskoj soli i papru)

-          Svježa svinjetina ( samo 2 puta tijedno)

Uvijek, al uvijke gledajte da su ulja i masti nerafinirane(nehidrogenizirane), prerađene na što nižoj temperaturi( kako bi svi korisni elementi ostali sačuvani), svježi ( zapamtite auto oksidacija masti (kvarenje) odvija se i na temperaturi od -40C), znači kvarenje masti gotovo da se ne može zaustaviti, zato pazite kod kupnje mesa i mesnih prerađevina da je svježe.( Zamrznuto meso nekad u hladnjačama može stajati  i do 18 mjeseci, i gotovo uvijek ima pokrenute procese kvarenja unutar samog mesa.)

Nemojte odvajati ono masno sa pečenog šnicla ( koliko vidim to svi rade)- TO JE ZDRAVO

Zapamtite rečenicu: Masnoća sagorijeva u struji šećera.

Zaboravite na današnje savjete prehrane oko zdjele sjemenki za doručak, malo tjestenine za ručak, namaz na kruh navečer, sve vam su to zombi priče stare 20 godina koje nikad nisu „ držale“ vodu

Želite li biti zdravi prehrambena piramida mora vam izgledati ovako: