VOZIMO NA KRIVOM GORIVU
!?
Gotovo svakodnevno čitamo o dobrobiti promjene prehrane.
Jedni zagovaraju LCHF, drugi Paleo, treći UN dijete, oni pak „staromodniji“
drže se „uravnotežene“ prehrane ( mada polovina ljudi ne zna što to uravnoteženo
uopće znači, pa jedu po starom i drže se „uravnoteženosti“). Dobra strana svih
tih prehrana je da se svijest potrošača „otvara“- postajemo svjesni onoga što
jedemo i što želimo jesti.
U komunikaciji s ljudima uvidio sam problem, sa kojim se
dosta osoba, u određenoj fazi prelaska na ovu ili onu prehranu suočava, a to je
iznenadni prelazak iz oduševljenja i entuzijazma u problem. Naime sve te
prehrane drastično režu ugljikohidrate i tu nastaje problem. Naime da bi smo
mogli savjetovati ljudima tipove prehrane, moramo malo bolje upoznati osobu,
način prehrane, način života, izloženost stresu, neke bolesti iz prošlosti, a
na kraju i znati nešto o anatomiji i fiziologiji organizma te kako on
funkcionira. I opet nije svaka prehrana za svakoga.
Sad je većini ljudi jasno da su šećeri loši, ali isto tako
potpuno izbačen šećer je loša stvar za organizam.
Šećer je izraziti stimulans za nadbubrežne žlijezde!
Namirnice sa visokim udjelom ugljikohidrata, koji uzrokuju brzi rast razine šećera u krvi
, budući da tako brzo ulaze u krvotok , su glavni izvor dnevnog stresa za nadbubrežne žlijezde. Visoka razina šećera u
krvi izaziva stanično oštećenje i zahtjeva hitne popravke stanica . Tijelo
popravlja stanice pomoću kolesterola, a za proizvodnju kolesterola potreban je
kortizol- hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda. Nadbubrežna žlijezda je PRIMARNA
STRES žlijezda.
1) stres
nadbubrežne žlijezde narušava HPA (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna) osovinu
Do sada su mnogi čuli
za hipotalamus -hipofiza- nadbubrežna (HPA ) os . To je složena mreža
interakcija između hipotalamusa , hipofize i nadbubrežne žlijezde koja regulira
funkcije kao što su temperatura , probavni i imunološki sustav, raspoloženje, libido
i uporaba energije.
Kronični stres nadbubrežne žlijezde supresira funkciju
hipotalamusa i hipofize, a budući da ta dva organa izravno sudjeluju u proizvodnji
hormona štitnjače, nešto što narušava HPA os potisnuti će i funkciju
štitnjače.
Studije su pokazale da su upalni citokini IL-1 beta , IL-6 i
TNF-alfa, koji se oslobađaju tijekom reakcije na stres , ometaju regulaciju HPA
osovine i smanjuje razinu hormona TSH. TNF -alfa istodobno smanjuju pretvorbu
T4 u T3, ulazak hormona štitnjače u stanice,
smanjuje osjetljivost štitnjače na TSH . (O dobrobiti Infra crvene saune
pomoću koje smanjujemo upalne citokine možete više pročitati http://zastosmobolesni.blogspot.hr/2016/03/infra-crvena-sauna_12.html )
2) stres
nadbubrežne žlijezde smanjuje pretvorbu T4 u T3
Imajmo na umu da je oko
93 % hormona koje proizvodi štitnjača hormon T4, koji je inaktivan u tom obliku
i mora se pretvoriti u T3 prije nego što ga se može koristiti od strane
stanice. Upalni citokini koji su gore navedeni ne samo da poremečuju HPA os ,
oni također ometataju pretvorbu T4 u T3.
3) stres
nadbubrežne žlijezde potiče autoimunost
slabljenjem imunološke barijere
Probavni trakt, pluća i krvno-moždane barijere su primarne
imune barijere u tijelu. One sprečavaju strane tvari da uđu u krvotok i mozak .
Stres nadbubrežne žlijezde slabi te prepreke, slabi imunološki sustav u
cjelini, te promiče lošu regulaciju imunološkog sustava .
Kao što sam objašnjavao u prethodnim postovima o povezanosti probavnog sustava sa štitnjačom, kada se krše
ove imunološke barijere veliki proteini i drugi antigeni mogu prijeći u krvotok
ili mozak gdje ne pripadaju. Ako se to dogodi više puta, imunološki sustav biva
izbačen iz „takta“ i postajemo skloniji autoimunim bolestima .
4) stres
nadbubrežne žlijezde uzrokuje otpornost na hormone štitnjače
Da bi hormoni štitnjače koji cirkuliraju u krvi imali
fiziološki učinak, oni prvo moraju aktivirati receptore na stanicama. Upalni
citokini, pokazalo se da suprimiraju osjetljivost receptora na hormone štitnjače .
Ako ste upoznati s inzulinskom rezistencijom, gdje stanice
postupno gube osjetljivost na inzulin, to je sličan uzorak . To je kao da
hormoni štitnjače kucaju na vrata stanica , ali stanice ne odgovoraju.
Iako mislim da ne postoji praktičan način za mjerenje
osjetljivosti lokacije receptora u kliničkom okruženju, istraživanja govore da je osjetljivost smanjena kod
autoimunih i drugih upalnih stanja . Savršeni primjer za to u praksi su pacijenti sa Hashimotom, koji su primali zamjenske
hormone , ali još uvijek su patil od hipotiroidnih simptomima - često unatoč
opetovanim promjenama u dozi i vrsti lijekova. U tih bolesnika ,osjetljivost receptora
na hormone štitnjače su smanjeni, iako
laboratorijski pokazatelji kao što su TSH , T4 i T3 mogu biti normalni.
5) stres
nadbubrežne žlijezde uzrokuje hormonalne neravnotežu
Kortizol je jedan od hormona koji se oslobađaju iz
nadbubrežne žlijezde u odgovoru na stres . Dugotrajne povišene vrijednosti
kortizola , uzrokovane kroničnim stresom, smanjuju sposobnost jetre za uklanjanje
viška estrogena iz krvi. Višak razine estrogena povećava (TBG) protein na kojeg
su vezani hormoni štitnjače(TAXI služba),
pomoču kojeg se transportira krvlju. Kada su hormoni štitnjače vezani na TBG,
oni su neaktivani. Mora se odcijepi od TBG i postati "slobodna- frakcija"
prije nego što može aktivirati stanične receptore. (Ove slobodne frakcije hormona štitnjače
predstavljeni su na laboratorijskim testovima kao "slobodni T4 [ FT4 ]
" i " slobodni T3 [ FT3 ]" ). Kada su TBG razine visoke,
postotak slobodnih hormona štitnjače je niski.
Kako si možemo pomoći?
Doručak bez proteina a bogat ugljikohidratima, nakon sati
gladovanja preko noći, dovest će do stresnog dana za organizam. Izgaranje
(nemoć) nadbubrežne žlijezde, stanje u kojem dominira nadbubrežni hormon
kortizol, potiče katabolizam ili razgradnju proteina u tkivima. Katabolizam je
odgovor na stres, koji omogućuje tijelu da radi pod dugotrajnim stresom, razgrađujući
tkiva (mišiće) koja će se koristiti kao gorivo(otuda dolaze i nagla
mršavljenja) . Poremečena proizvodnja i regulaciju kortizola kao što su ravne
kortizol krivulje, gdje kortizol ne raste noću kada bi trebao, važan je uzrok
otpornosti na inzulin, netolerancije na ugljikohidrate i pretilost. To
pridonosi gotovo svim kroničnim bolestima.
Dakle zaboravite peciva, pizze i ostale ugljikohidrate za
doručak. Trebamo proteine redovito tijekom dana, osobito za doručak, ili se
moramo okrenuti na razbijanje vlastitih tkiva kako bi ga dobili.
Moramo imati na umu da ovisnost o šečeru i ugljikohidratima
traje od djetinstva. Godine i godine
stresa potroše nadbubrežne žlijezde, naprave disbalans hormona štitnjače i razviju
se autimune bolesti.
Drastičnom promjenom prehrane, ili smanjimo proteine ili
ugljikohidrate ili masti, time stvaramo NOVI STRES ZA ORGANIZAM.
Mogu se javiti vrtoglavice, noćna buđenja, preskakanja srca,
drhtavice, iznenadna znojenja, trnci itd.
Javlja se pitanje gdje je problem? - problem je što nismo
oporavili nadbubrežne žlijezde.
Stalno stimulirajući nadbubrežne žlijezde sa šećerom, držeći
ih u hiperaktivnom stanju, neće se uspjeti odmoriti i obnovi.
Nekoliko savjeta za početak oporavka:
• Prehrana - rafinirane ugljikohidrate zamijeniti unosom većih
količinama kuhanog
korijenastog povrća-barem 6 šalica povrća dnevno
-proteine(meso,jaja)
konzumirati barem dva puta dnevno
-smanjiti
unos voća i meda
• Osigurati adekvatan unos DHA i EPA masnih kiselina ili 3
puta tjedno srdele
• Izbjegavajte ili barem uvelike smanjiti stimulanse (kava,
alhohol, šećer ...)
• Stabilizirjte šećer u krvi
• Upravljaljte stresom, postoje razne tehnike opuštanja
• Zabavite se, nasmijte se i učinite svoj život užitkom (samo
je jedan!!!)
• Izbjegavajte upalne namirnice (rafinirana brašna, prerađene
prehrambene proizvode, fruktozni kukuruzni sirup, rafinirana industrijska ulja
i masnoće , slatkiše, itd )
Posebne adaptogene bilja kao što su Panax ginseng , sibirski ginseng,
ashwagandha i ekstrakt lista bosiljaka
su također korisne u modulaciji stresa i
podupiru nadbubrežne žlijezde .
Međutim,kako su to vrlo snažni adaptogeni, treba ih uzimati u dogovoru s liječnikom.
Nekima je za oporavak nadbubrežnih dovoljan jedan dulji
godišnji odmor, dok je drugima za to potrebno
mnogo više vremena (godina ili više), ovisno stanju istrošenosti.
Zoran Vručina dipl.ing.preh.tehn.
http://www.drlwilson.com/articles/adrenal_burnout.htm
http://chriskresser.com/5-ways-that-stress-causes-hypothyroid-symptoms/
http://www.tvernonlac.com/adrenal-fatigue-diet.html
